ZLATNA KUNA ZA INOVACIJU

Dr. Branimiru Ružojčiću, dipl. ing.

Znanstveniku i inovatoru, osnivaču i vlasniku tvrtke Tema d.o.o. PULA

Ove   godine Hrvatska gospodarska komora  Zlatnom kunom za inovaciju nagradila je i  inovatore – poduzetnike čija je inovativnost bila presudni čimbenik za uspjeh njihovih proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Oni su predstavnici velike skupine domaćih uspješnih inovatora – poduzetnika koji vlastitim izumima i poslovnim sposobnostima omogućuju razvoj novih proizvoda, povećanje proizvodnje i izvoza te zapošljavanje.  

Među dvoje nagrađenih s ponosom ističemo  je i  inovator  iz Pule  Branimir Ružojčić rođen  1950. godine u Beogradu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Puli, diplomirao i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu u Padovi u Italiji.

Radni vijek započeo je 1973. godine u Brodograđevnoj industriji Uljanik u Puli, gdje je radio na poslovima razvoja i konstrukcije elektroničkih uređaja brodske automatike. Nakon deset godina radnog iskustva prelazi na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, a od 1984. do 1990. godine radi kao voditelj razvoja u labinskom poduzeću INDA na poslovima razvoja servopogona i upravljanja u alatnoj industriji u sustavu tvornice Prvomajska u Zagrebu.

Godine 1990. osniva vlastitu tvrtku Tema d.o.o. u Puli i započinje sustavni razvoj inovativnih ideja u industrijskoj automatizaciji s naglaskom na elektronički komutiranim strojevima s permanentnim magnetima. Glavna aktivnost tvrtke je razvoj novih proizvoda, prodaja proizvodne dokumentacije te proizvodnja posebnih modula i sustava automatizacije u pridruženim tvornicama na osnovi vlastite dokumentacije i rješenja zaštićenih intelektualnim vlasništvom.

U 20 godina dr. Ružojčić ostvaruje zapaženi broj inovacija, a kao znanstveni suradnik surađuje na inovacijskim projektima u mnogim domaćim i stranim institutima i sveučilištima. Glavna značajka njegovog inventivnog i znanstvenog djelovanja je uspješno povezivanje laboratorija i proizvodnje odnosno opredmećenje teoretskih istraživanja u primjenjive industrijske proizvode. Na osnovi vlastitih inovacija organizira fleksibilne timove stručnjaka raznih profila koji povremenim angažmanom zajedno s inovatorom stvaraju dohodovne proizvode koje plasiraju na svjetskom tržištu kao licencije i vlastite marke proizvoda.

Licenciju za pravo proizvodnje raznih proizvoda otkupile su tvornice u Hrvatskoj, SAD-u, Italiji, Indiji i Kini. Godine 2006. s američkim partnerom osniva tvrtku “Argoresources” u državi Oregon u SAD-u, namijenjenu isključivo plasmanu proizvoda tvrtke Tema na američko tržište, 2007. godine potpisan je ugovor s kineskim partnerom “Jiali Electric Equimpment Co” o gradnji zajedničke tvornice za proizvodnju električnih strojeva s permanentnim magnetima, 2009. godine Tema je kupila malu talijansku tvrtku Fortec s.r.l. u Padovi s 25-godišnjom tradicijom razvoja elektroničkih uređaja putem koje širi svoje aktivnosti u Europskoj uniji.

Dr. Ružojčić bavi se i edukativnim radom: predavao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci, Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i Padovi, a posljednjih devet godina na Politehnici u Puli. Branimir Ružojčić predstavlja malobrojnu skupinu inovatora koji dokazuju da se može živjeti isključivo od inovatorstva ako se ono prihvati kao organizirana i strateški osmišljena dohodovna djelatnost s globalnim resursima i tržištem.
„Zlatnom kunom“ nagrađena  je inovacija dr. Ružojčića „elektromotor s višeslojnim permanentnim magnetima ugrađenim u rotorski laminat profiliran za veliki doprinos reluktancije ukupnom momentu“. Predloženo rješenje kombinira reluktantna svojstva koja pokazuje posebno oblikovani laminat rotora4u svrhu povećanja i kompenzacije gubitka momenta, i to ugradnjom magneta u rotor elektromotora. Na taj su se način sačuvale sve prednosti motora s ugrađenim permanentnim magnetima i istodobno realizirao motor manjeg utroška materijala i manjeg specifičnog volumena, odnosno povećan je moment motora po jedinici volumena
Postojeći električni motori s permanentnim magnetima mogu biti izvedeni s površinskim i u rotoru ugrađenim magnetima. Ovi posljednji imaju prednost u bolje mehanički i kemijski zaštićenim magnetima i manjoj osjetljivosti na demagnetizaciju. Međutim, ugradnjom magneta u rotor smanjuje se moment motora po jedinici volumena u usporedbi sa sličnim motorom s površinski montiranim magnetima. Različitom induktivnošću rotora u direktnoj i poprečnoj osi može se ostvariti tzv. reluktantni moment i realizirati jedna vrsta motora poznata pod nazivom sinkroreluktantni motori. Ovi su motori nepraktični za veće snage radi glomaznosti i visokog udjela materijalnih u procesu proizvodnje. Osnovna ideja izuma je nadoknađivanje izgubljenog momenta reluktantnim udjelom, što se postiže posebnim specifičnim oblikovanjem laminate rotora, tako da je doprinos reluktantnog momenta veći od samog gubitka momenta ugradnjom permanentnih magneta u strukturu rotora. Matematičkom analizom i FEM simulacijom postignuta je optimalna forma krivulja i otvora na laminatu rotora koji generiraju reluktantni moment veći od 25 posto nominalnog momenta motora, a da pritom ne narušavaju značajno osnovni magnetski tok permanentnih magneta.
Na tom je načelu razrađena paleta od 14 motora različitih nazivnih momenata. Jednom matematički definirana, ovakva forma laminata rotora omogućuje da se u standardnoj tvornici srednjih i velikih sinkronih električnih strojeva, na standardnim strojevima uz uporabu specifičnih, tehnički lako izvedivih alata i naprava realizira serijska proizvodnja. Do sada je licencija prodana tvornici u Kini, izrađeni su i certificirani prototipovi, realizirani alati i naprave za serijsku proizvodnju, završena je prva godina probne proizvodnje i potpisani ugovori o globalnoj distribuciji.

Spomenuta inovacija dobila je brojna priznanja i odličja na sajmovima inovacija u 2008. i 2009. godini: „Kristalna ''MALA ARCA 2008“,druga nagrada na Međunarodnom sajmu inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija ARCA u Zagrebu; „Zlatna medalja“ međunarodnog sajma inovacija Inventika 2008. u Bukureštu, Rumunjska, „Zlatna medalja“ na međunarodnom sajmu IENA 2008. u Nüerenburgu, Njemačka.

 Zlatna medalja na europskom sajmu inovacija, s posebnom pohvalom stručnog žirija „Technological Innovation“ Eureka 2008. u Bruxellesu, Belgija gdje mu je dodijeljen i orden s titulom ''viteza inovatorstva''.  Zlatna medalja dodijeljena mu je i “ na Svjetskoj izložbi inovatorstva „Exhibition of Inventions“ IFIA 2008. u SuZhou, Kina. Inovacija je dobila i sredstva iz Zaklade „Izvorno hrvatsko“ Hrvatske gospodarske komore za 2009. godinu u Zagrebu, Priznanje za izniman doprinos razvitku i promociji tehničke kulture od Zajednice tehničke kulture u Puli i Godišnju nagradu Hrvatske zajednice tehničke kulture od Hrvatske zajednice tehničke kulture u Zagrebu. Među ostalim nagradama su i „Predsjednikova nagrada“ na 20. međunarodnom sajmu izuma, inovacija i tehnologija ITEX 2009. u Kuala Lumpuru, Malesia; „Zlatno jedro“ za inovacije u području brodarstva na sajmu Nautika 2009. u Rijeci te „Zlatna medalja“ na Međunarodnom sajmu inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija ARCA 2009 u Zagrebu.

Priznanje Zlatna kuna dodjeljuje se za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini još od osamostaljenja Hrvatske. Ideja o ovome priznanju nastala je kao izraz težnji da gospodarstvo, tada tek osnovane demokratske i neovisne Republike Hrvatske, na samom početku postojanja poprimi osobine kune, simbola izdržljivosti, snalažljivosti, spretnosti te lukavosti, ali i blagostanja i plodnosti. Dipl. ing. arh. Željko Kovačić izradio je prve skice kipa Zlatne kune, a izrada modela kipa povjerena je istaknutom hrvatskom kiparu Želimiru Janešu.

         Prve kune (zlatna, srebrna i brončana) dodijeljene su 1993. godine, a od tada pa do današnjih dana postale su simbolom uspješnosti i kvalitete u poslovanju. Kandidatom za dobivanje ove prestižne nagrade postaje se isključivo izvrsnošću u poslovanju koja se vrednuje temeljem izračuna utvrđenih pokazatelja. Uzastopno kandidiranje ili osvajanje nagrade Zlatna kuna pridonosi poboljšanju ukupnog ugleda tvrtke i poticaj je ostalima da ostvare isti uspjeh.

             Dodjelom priznanja „Zlatna kuna“ za inovatorstvo Branimiru Ružojčiću Hrvatska gospodarska komora željela je  istaknuti uspješni primjer povezivanja znanstveno-istraživačkog rada i poduzetništva odnosno mogućnosti dohodovnog poslovanja temeljenog na vlastitim zaštićenim inovacijama i znanju. U današnjim uvjetima domaće proizvodnje i počecima nastojanja povezivanja akademske zajednice s gospodarstvom u svrhu povećanja proizvodnje i izvoza, tvrtka Tema i njezin osnivač koji je ujedno znanstvenik, inovator i poduzetnik služe za primjer poduzetnicima, znanstvenicima i mladim naraštajima.